Supervizuelna - Magazin za savremenu umetnost.
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
MENU
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
Nikola Radić Lucati
  • Mustra
  • 12.10.2015.
  • Uređuje Mirjana Boba Stojadinović
  • 0
    4390

Nikola Radić Lucati

Post-diplomske studije umetnosti u Beogradu i Jerusalimu, predavao multimedijalnu umetnost na Akademiji likovne umetnosti Bezalel u Jerusalimu i fotografiju na koledžima Kamera obskura (Camera Obscura) i Kališer (Kalisher) u Tel Avivu, kao i na DIA – Arhitektonskom institutu Desau (Dessau). Aktivno izlaže od 1994. Svojim radovima istražuje tačke preseka istorije, ljudskih prava i kulture, kroz prizme fotografije, teksta i skupture.

 

www.nikolaradiclucati.com

 

 

 

 

 

Šta trenutno čitaš?

Trenutno mnogo toga u pripremi za predstojeće izložbe – memorandume Čubrilovića, Andrića, Maleša, teoretičare rase i fašiste tridesetih i četrdesetih, istoričare: izvrsnog Predraga Ilića o Velimiroviću i Dožiću, Bajforda, Pisarija, Oliveru Milosavljević, Ćulibrka, Macure i arhivsku građu vezanu za Holokaust i ekonomiju regiona pre i za vreme Drugog svetskog rata. „Pedagogy of the Oppressed” od Freirea, i zbornik „Deleuze and Race” na kašičicu i u nastavcima.

 

 

U kom prostoru radiš?

U otvorenom i društvenom, cenzurisanom i osporenom, prostoru koji treba osvetliti, ali ne i prisvojiti. A ponekad i u arhivima, na ulicama, u izložbenim prostorima, logorima. U tridesetim i osamdesetim, među uzrocima četrdesetih i devedesetih, među ljudima, u zlatnom preseku ćutanja.

 

 

Koji ti je omiljeni zvuk?

Zrikavci, more, sklopke trolejbusa kad kreće, avioni, kikotanje dece, zviždanje, igra, a izleteteću se i sa mini-plejlistom: Esme Patterson, St Paul and the broken bones, Caroline Rose, Punch brothers, Sleater-Kinney, the Kills… Ako je na Audiotree, NPR i Balcony, dobro je.

 

 

Bez kojih reči ili pojmova tvoje misli ne bi bile potpune?

„Suština umetničkog dela je uvek u napadu.” (WB). Ima i drugih, rafiniranijih, ali ova nikad nije otišla.

 

 

Koja je najveća prepreka sa kojom se trenutno suočavaš?

Sistemska pljačka i cenzura institucija kulture koja se zaklanja iza „budžetske štednje sa tržištem kao sistemom evaluacije”, kao i uništavanje buduće kulture nesuverenom, nacionalističkom i uskogrudom, zapravo kukavičkom edukativnom politikom. Uništavanje gradova, kulturnog nasleđa, kriminalno preuzimanje strukovnih udruženja, klasni rat ukidanjem socijalnih prava… (Oprostite ako sam nešto propustio.)

 

 

Da li sebe vidiš kao delom neke umetničke scene? Šta primećuješ da se vremenom menja na toj sceni?

Da, bilo je lepo vratiti joj se. I posle punih deset godina, našlo se razumevanja i mesta i za mene. Ova scena nije mala, polivalentna je, i veoma brzo napreduje, čak i bez budžeta, uslova, sa opljačkanim institucijama. Ljudi ovdašnje likovne, filmske, pozorišne, strip scene odbijaju da budu lako poniženi, osujećeni i odu bez borbe. Ako se ipak umore, dolaze novi. Ovakve prkosne vitalnosti nema svuda, i zadovoljstvo je i čast je biti deo scene koja zna da se ne bori samo za sebe. Deo takvog paketa je, i da osmuđeni Feniks uvek iznova uči da se gega, da maše krilima, klikće, da uči da se ne bori samo za sebe…

 

 

Šta je to što voliš kod umetnosti i/ili umetnika i/ili umetničkih radove koje voliš?

Jednu crtu neopozive hrabrosti (ili linearnog konformizma), da se radom i rečju bude iskren, čak i kad odgovora nema.

 

 

Zbog čega ćeš najradije ujutru skočiti iz kreveta?

Dupli roditelj – vrtić i uskoro opet jaslice. Ako je pre zore – snimanje, ili put.

 

 

Da li postoji neko kome bi hteo da postaviš javno pitanje? Koje pitanje bi to bilo?

Ponudio bih im da javno svedoče, ali ne i da odu.

 

 

Da li postoji nešto čemu se diviš? Šta bi to bilo?

Dostojanstvu izbeglica i potlačenih. Stoicizmu ljudi kojima je oduzeto sve i koji prolaze kroz naše živote, gledaju kroz nas ne tražeći ništa. Kao da svaki Homo Sacer, svaki Muselman (Muselmann) u pokretu ne želi ništa od nas, od ovog života ovde. Hrle ka svojim budućnostima, svojoj viziji koju im niko ne može oteti. Kao i one pre 20 godina, i ove kolone su naše, svi smo ih stvarali, višedecenijskim radom, podrškom „liderima” i uspešnim, namenskim izvozom u njihove, nekad prijateljske zemlje. Prema tim ljudima naše društvo i država imaju veliku obavezu, između ostalog, zato što će odnos prema njima biti primenjen i na sve nas.

 

 

 

__________________

 

 

Naslovna fotografija: Nedovoljnost / Insufficiency, 2015, na izložbi „Resolution 827”, galerija Stedelijk Museum Buro Amsterdam (SMBA), Kustosi: Jele Blouhuis (Jelle Blowhuis) i Zoran Erić.

 

 

 

  • Slavica Popov

    Slavica Popov

    Slavica Popov je rođena 1976. godine u Zrenjaninu. Diplomirala je na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofs...

  • Rade Tepavčević

    Rade Tepavčević

    Rođen 1994. godine, živi i radi u Novom Sadu. Trenutno na master studijama slikarstva na Akademiji umetnosti...

  • Nadežda Kirćanski

    Nadežda Kirćanski

    Nadežda Kirćanski (1992, Zrenjanin) vizuelna umetnica. Završila master studije vajarstva na Fakultetu likov...

  • Svetlana Volic

    Svetlana Volic

    Svetlana Volic, NON FINITO, Pasaž 2: Gde prestaje svet, 2017, Salon Muzeja savremene umetnosti Beograd.   ...

  • Andrej Dolinka

    Andrej Dolinka

    Andrej Dolinka je grafički dizajner zaposlen u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu. Pored toga, vezuje se z...

Share:
Supervizuelna komentari (0)
Facebook komentari ()

Click here to cancel reply.
Ostavite komentar

Đorđe Krajišnik

Đorđe Krajišnik

Đorđe Krajišnik rođen je 1988. u Sarajevu. Gde živi i radi. Bavi se književnom kritikom i novi...

Dušan Savić

Dušan Savić

Dušan Savić je rođen u Beogradu 1988. godine. Studirao je istoriju umetnosti na Filozofskom fakul...

Slađana Petrović Varagić

Slađana Petrović Varagić

Slađana Petrović Varagić, istoričarka umetnosti, magistar filma i medija, kustoskinja. Programsk...

Jelena Vesić

Jelena Vesić

Jelena Vesić je istoričarka i teoretičarka umetnosti, kustoskinja, predavačica, urednica i autor...

Ivan Zupanc

Ivan Zupanc

Ivan Zupanc je vizuelni umetnik iz Beograda. Trenutno upravlja Opservatorijumom, prostorom za razne ...

supervizuelna@gmail.com

ISSN 2334-8038_supervizuelna (online)

Supervizuelna je elektronski magazin za savremenu umetnost i vizuelnu kulturu.Supervizuelna beleži, prenosi i analizira aktuelne ideje, dešavanja i teme iz domena savremene vizuelne umetnosti bez geografskih određenja, nudeći prostor za postavljanje pitanja i iniciranje razgovora o umetnosti današnjice.

 

 

Baza Supervizuelne nalazi se u Beogradu.

 

 

Redakciju magazina Supervizuelna čine:

Ljubica Vujović i Maja Petrović.

 

Osnivački tim magazina Supervizuelna čine:

Ana Bogdanović, Žolt Kovač, Isidora M. Nikolić, Saša Tkačenko i Ivan Šuletić.