Supervizuelna - Magazin za savremenu umetnost.
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
MENU
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
NAGRAĐENIM UMETNICIMA / Rodoljub Čolaković (1950)
  • Registrator
  • 05.11.2015.
  • Fotografije: iz arhiva MSUB, uz zahvalnost Uni Popović
  • 0
    4277

NAGRAĐENIM UMETNICIMA / Rodoljub Čolaković (1950)

Tekst koji sledi je objavljen u drugom broju časopisa Umetnost 1950. godine u izdanju Saveza likovnih umetnika Jugoslavije. Tekst prenosimo u izvornom obliku.

 

 

 

Colakovic kuca, druga polovina 20. veka

Kuća Čolakovića, druga polovina XX veka, iz arhive MSUB

 

 

 

Iz govora ministra Rodoljuba Čolakovića, predsednika Saveta za nauku i kulturu Vlade FNRJ, 14 januara 1950, na prijemu kod maršala Tita.

 

“Socijalizam je prije svega stvaralaštvo. On je kao teorija najveći i najsmeliji domet ljudske misli, a njegove postavke o kretanju u ljudskom društvu i prirodi nisu dogme, već rukovodstvo za akciju, za živu praktičnu djelatnost ljudi koji su svijesni šta mogu i šta hoće i naporom svih snaga to kroz borbu i ostvaruju.

 

Socijalizam je vjera u čovjeka rada, u njegovu stvaralačku snagu, u njegovu sposobnost da ukloni sve prepreke sa puta koji vodi razumnijem, pravednijem i ljepšem društvenom uređenju i da to uređenje vlastitim naporima izgradi.

 

Jasno je kao dan da ta velika prekretnica u istoriji čovječanstva može biti rezultat stvaralačkih napora svih ljudi umnog i fizičkog rada, svijesnih veličine i ljepote cilja za koji se bore.

 

Zbog toga je sasvim razumljivo da upravo socijalizam znači oslobođenje ličnosti i njeno rascvjetavanje. Naše socijalističko oslobođenje ličnosti ne znači anarhistički individualizam nego slobodnu mogućnost stvaralačkog rada za sve one koji stoje na liniji borbe za izgradnju socijalizma, što ljudskoj ličnosti daje sadržinu i dostojanstvo.

 

Buržoaski estetičari i raznorazni nadrifilozofi uveli su kao dobar ton da se s prezrenjem govori o narodu, puku, masi. Ne treba, kažu oni, za nj stvarati, jer ne razumije stvaralaštvo velikih duhova. Ta “teorija” je odraz raspadanja jednog društva, izrođavanje onih naučnika i umjetnika koji su se odvojili od naroda i koji smatraju da je u skladu s čašću naučnika i umetnika da truju i izopačavaju duše ljudi i da zato primaju od svojih gospodara mrvice s njihove bogate trpeze.

 

Koliko je ta “teorija” antiljudska govoreći uopšte, ona je to u još većoj mjeri kad se radi o socijalističkom društvu.

 

Pravi naučnik i istinski umjetnik je uvijek stvaralac. Pa zar za njega može biti veće časti nego da stvara za stvaraoce, za narod, za ljude rada, koji svojim radom mijenjaju i zemlju, ljude kojima su znanje i ljepota nužni kao vazduh? Zar nije poniženje za prave ljude nauke i kulture stvarati za pijanu i situ gospodu, za razvraćene snobove, za ljude nesposobne da osjete prije svega osnovno u ljudskom životu – radost rada?

 

I upravo zato što stvaralaštvo naučnih i kulturnih radnika u našoj zemlji služi narodu, koji je željan znanja i željan ljepote, upravo zato su nauka i kultura dobile u njoj svoje pravo mjesto i svoje dostojanstvo.

 

Stvarati za ljude rada je čast i radost.

 

Vaša naučna djela pomoći će im da u sve većoj mjeri postaju gospodari prirode, vaša umjetnička djela nadahnjivaće ih vedrinom, životnom radošću, oplemenjivaće ih, potsticati na podvig, na sve što je lijepo i plemenito, klesati ih kao ljude slobodne, smjele, blagodarne – prave ljude socijalističke zajednice.

 

Stvarati tako znači boriti se protiv svega što je nazadno i svega što je dogmatično, stvarati tako znači boriti se zajedno s nepreglenom armijom trudbenika naše zemlje, boraca koji se, pod rukovodstvom naše partije i druga Tita, uprkos svim teškoćama, nepokolebljivo bore za razuman, pravedan svijet, za sadržajan i radostan život naših ljudi.”

 

 

 

  • Supervizuelna u studiju - STEFAN LUKIĆ

    Supervizuelna u studiju - STEFAN LUKIĆ

    U današnjoj epizodi Supervizuelne u studiju, ujedno i poslednjoj ove kalendarske godine, posetile smo pariski...

  • Supervizuelna u studiju - ANA ALEKSIĆ

    Supervizuelna u studiju - ANA ALEKSIĆ

    Ovom prilikom, Supervizuelna u studiju je posetila životni i radni prostor umetnice Ane Aleksić. Teme našeg...

  • Supervizuelna u studiju - PAVLE BANOVIĆ

    Supervizuelna u studiju - PAVLE BANOVIĆ

    Supervizuelna u studiju je ovoga puta razgovarala sa umetnikom Pavlom Banovićem. S obzirom na to da se Pavle ...

  • Supervizuelna u studiju - MINA RAKIDŽIĆ DOSTANIĆ

    Supervizuelna u studiju - MINA RAKIDŽIĆ DOSTANIĆ

    Supervizuelna u studiju  je ovoga puta posetila atelje umetnice Mine Rakidžić Dostanić. Sa njom smo ra...

  • Supervizuelna u studiju - NEBOJŠA YAMASAKI VUKELIĆ

    Supervizuelna u studiju - NEBOJŠA YAMASAKI VUKELIĆ

      Nova epizoda Supervizuelne u studiju odvija se u životnom i radnom prostoru umetnika Nebojše Ya...

Share:
Supervizuelna komentari (0)
Facebook komentari ()

Click here to cancel reply.
Ostavite komentar

Tkane skulpture Jagode Buić

Tkane skulpture Jagode Buić

Premda mi danas, zbog neslućena razvoja sredstava informiranja i prometa, živimo u tzv. međunarod...

Enklavia - Slikarstvo, posledica ovakvog života / Paviljon Srbije na 57. Bijenalu u Veneciji

Enklavia - Slikarstvo, posledica ovakvog života / Paviljon Srbije na 57. Bijenalu u Veneciji

            U prisustvu pomoćnika ministra za savremeno stvaralaštvo i kreat...

O pasažima i prostorima / Galerija kao mesto događaja

O pasažima i prostorima / Galerija kao mesto događaja

Razgovor između umetnice Svetlane Volic i kustoskinje Une Popović o autorkinoj umetničkoj praksi ...

Ćutanje kamena

Ćutanje kamena

  Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića (Rodoljuba Čolakovića 2) od 26. jan...

Drugarice, posadimo cvijeće

Drugarice, posadimo cvijeće

Privlačnu, u osnovi romantičarsku tezu da su sve stvari pod kapom nebeskom u nekakvoj vezi pisci ...

supervizuelna@gmail.com

ISSN 2334-8038_supervizuelna (online)

Supervizuelna je elektronski magazin za savremenu umetnost i vizuelnu kulturu.Supervizuelna beleži, prenosi i analizira aktuelne ideje, dešavanja i teme iz domena savremene vizuelne umetnosti bez geografskih određenja, nudeći prostor za postavljanje pitanja i iniciranje razgovora o umetnosti današnjice.

 

 

Baza Supervizuelne nalazi se u Beogradu.

 

 

Redakciju magazina Supervizuelna čine:

Ljubica Vujović i Maja Petrović.

 

Osnivački tim magazina Supervizuelna čine:

Ana Bogdanović, Žolt Kovač, Isidora M. Nikolić, Saša Tkačenko i Ivan Šuletić.