Supervizuelna - Magazin za savremenu umetnost.
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
MENU
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
56. Bijenale savremene umetnosti u Veneciji
  • Monitor
  • 01.11.2014.
  • Supervizuelna
  • 0
    3977

56. Bijenale savremene umetnosti u Veneciji

Danas u 11h održana je press konferencija na kojoj je predstavljen pobednički projekat koji će predstavljati Srbiju na 56. Bijenalu savremene umetnosti u Veneciji. Pobednički tim na konkursu čine umetnik Ivan Grubanov i komesar/kustos dr Lidija Merenik sa projektom “Ujedinjene mrtve nacije”.

 

Članovi komisije koji su žirirali na konkursu su Mrdjan Bajić, dr Jasmina Čubrilo, dr Dejan Sretenović, Mia David i predsednik komisije dr Jovan Despotović.

 

 

hp photosmart 720

Paviljon u Venciji

 

 

Odabrani projekat Ivana Grubanova je izrazito likovno ekspresivna instalacija-slika-ambijent koja u celosti angažuje enterijer Paviljona. Rad prikazuje proces kreiranja slika na sirovom platnu uz pomoć zastava koje ujedno služe kao modeli, kao oruđe i kao slikarski materijal. Instalacija objedinjuje sve materijalne tragove ovog procesa: zgužvane, izmučene i obojene zastave, njihove predstave – slike na platnu, sekundarne mrlje, fleke i obojenosti na podu. Odabrane su zastave zemalja koje su usled različitih istorijskih, političkih, društvenih i ekonomskih razloga prestale da postoje u periodu od uspostavljanja Bijenala do danas (kao što su: Austro-Ugarska monarhija, Otomansko carstvo, Demokratska Republika Nemačka, SSSR, Čehoslovačka, Jugoslavija i dr.). Zastava i njeno simboličko polje žive dok je živ i postoji njihov označeni/ država. Umiru kada telo koje označavaju i na koje deluju prestane da postoji. Namera umetnika je da neupotrebljivom zastavom lišenom izvorne simbolike stvori novi život u simboličkom polju i vrednosnom okviru umetnosti. Postupak postaje otelotvorenje odnosa i međusobne sadržanosti umetničkog i istorijskog gde izražajno sredstvo nije završna slika, već čitav ritual oživljavanja mrtve zastave, stvaranja novog života, obnovljenog autoriteta koji nastavlja da se bori za mesto u domenu vidljivog.

 

Izvoran u svom postupku, rad Ivana Grubanova proširuje medij slikarstva i pokazuje briljantno razumevanje i poštovanje karaktera, arhitektonske strukture, enterijera i istorije našeg paviljona, odatle razvijajući svoj konceptualni, likovni i tehnički nivo realizacije. Praksa Ivana Grubanova stvaralačkom artikulacijom istorijskog pamćenja iz šuma i buke savremenosti izvlači razgovetne tonove, umetničke interpretacije istorije koje sugestivno govore o aktuelnim društvenim fenomenima. Grubanovljeve ideje, izvođenje i kompletno delo stiču suverenitet nad političkim govorom, izmiču nemiloj situaciji vulgarizacije umetničkog zarad plakatsko-političkog iskaza i u potpunosti zadržavaju identitet autohtone post-konceptualne slikarske prakse. Grubanov istražuje slikarstvo kao najdemokratskiji način oslikavanja društvene realnosti, ono se služi nasumičnošću i subjektivnošću koje ga isključuju iz predstava kojima se veruje u centralnoj javnoj sferi, ali ga ostvaruju kao proces saznavanja kroz zamišljanje i proizvodnju inovativnih gledišta.

 

 

Slika za medije velika

Ivan Grubanov, Ujedinjene mrtve nacije

 

 

Projekat je promišljeno uklopljen u temu idućeg Bijenala, ”Sve budućnosti sveta”, a pogotovu u kompleks nacionalnih paviljona kojim će dominirati centralna izložba sa tematskim filterom ”Bašta nereda”. Glavni kustos manifestacije, Okvui Envezor, predstavio je svoju viziju bašte sa nacionalnim prezentacijama kao ”dezintegrisani asamblaž paviljona koji služi kao metafora za istraživanje preovlađujuće strukture nereda u globalnoj geopolitici i ekonomiji”.

 

Ivan Grubanov (1976) se školovao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu i čuvenoj Rajksakademiji u Amsterdamu, postdiplomske specijalizacije imao je u Londonu i Madridu. Izlagao je na 20 samostalnih izložbi u prestižnim muzejima i galerijama u inostranstvu, regionu i Srbiji, kao što su Loock galerija u Berlinu, Nacionalni muzej savremene umetnosti u Atini, Muzej savremene umetnosti u Leonu, Centar za savremenu umetnost u Sent-Nazeru, Centar za savremenu umetnost Strom u Hagu, Salon Muzeja savremene umetnosti i Galerija Kulturnog centra u Beogradu.

 

Učestvovao je na preko 100 kolektivnih izložbi u institucijama kao što su Kiasma muzej savremene umetnosti u Helsinkiju, Apex Art i Drawing Center u Njujorku, Muzej savremene umetnosti u Krakovu, Extra City Kunsthal u Antverpenu, Berardo muzej u Lisabonu, Witte de With u Roterdamu, Gradska galerija u Pragu, Iaspis u Stokholmu, Makedonski muzej savremene umetnosti u Solunu, Kunsthalle u Bernu, Blackwood Gallery u Torontu, Henie Onstad centar za savremenu umetnost u Oslu, Muzej Stedelijk, De Appel centar za savremenu umetnost i SMART Project Space u Amsterdamu, Forum Stadtpark u Gracu, South London Gallery u Londonu, Moderna galerija u Ljubljani, STUK Kunstencentrum u Gentu, 267 Quartiere für Zeitgenossische Kunst u Braunšvajgu, Kunstforum Ostdeutsche Galerie u Regensburgu, Muzej De Beyerd u Bredi, Muzej Beelden aan Zee u Ševeningenu, ARCOS muzej u Beneventu, Centar za savremenu umetnost Ujazdowsky i Zacheta galerija u Varšavi, Moderna galerija u Rijeci, Muzej Vojvodine u Novom Sadu, Galerija savremene umetnosti u Pančevu.

 

Grubanov je izlagao i na više od 10 međunarodnih Bijenala savremene umetnosti, uključujući 10. Istanbulski Bijenale, 1. Solunski bijenale, 5. Bijenale u Tirani, 3. Bukureštanski Bijenale mladih, 3. Međunarodni festival savremene umetnosti u Alžiru, 1. i 2. Spaport bijenale u Banja Luci, 28. Bijenale grafičke umetnosti u Ljubljani, 3. Bijenale u Kvebeku, 11., 12., i 16. Pančevački Bijenale, 3. i 6. Vršački bijenale mladih. Dobitnik je više zapaženih nagrada i stipendija u Londonu, Madridu, Amsterdamu, Braunšvajgu, Beogradu, Pančevu, a dela mu se nalaze u brojnim muzejskim i javnim kolekcijama, poput Nacionalnog muzeja savremene umetnosti u Atini, Deutsche Bank kolekcije u Frankfurtu, kolekcije Muzeja savremene umetnosti u Leonu, kolekcije Kunstmuseum-a u Bernu i kolekcije Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. O njegovom umetničkom radu objavljeno je preko 100 strana recenzija i kritika u različitim međunarodnim časopisima i publikacijama.

 

Lidija Merenik je istoričarka umetnosti i profesor na Seminaru za studije moderne umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Radila je i kao kustos Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Autor je velikog broja izložbi, likovnih kritika, tekstova i knjiga posvećenih modernoj umetnosti.

 

Saradnici na projektu i katalogu su dr Peter Vermerš  (profesor političke filozofije na Univerzitetu u Luvenu i predavač na Univerzitetu Harvard) i istoričarke umetnosti mr Ana Bogdanović (istraživač-saradnik Seminara za studije moderne umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu) i mr Katja Rajh (projektni menadžer Berlinskog bijenala 2005 – 2012. i projektni menadžer Nemačkog Paviljona na Venecijanskom bijenalu 2003. i 2005.)

 

 

 

  • A Recapitulation of the 60th Venice Biennale:  Red rooms, Glass slabs, Corinthian pillars and Eurovision.

    A Recapitulation of the 60th Venice Biennale: Red rooms, Glass slabs, Corinthian pillars and Eurovision.

    Foreigners Everywhere ushers the Venice Biennale into a long awaited theme, some might argue one long overdue....

  • Konkurs za tim Bijenala mladih 2025

    Konkurs za tim Bijenala mladih 2025

    U nastavku teksta u celosti prenosimo konkurs za tim Bijenala mladih za 2025. godinu:    Savez udr...

  • Masterpieces V

    Masterpieces V

    Najava izložbe MASTERPIECES V   25. mart - 13. april 2023.   Umetnički prostor U10, Beograd   ...

  • PET IZ ŠEST u Galeriji FLU

    PET IZ ŠEST u Galeriji FLU

    Grupa studenata sa slikarskog odseka, iz klase broj šest, master akademskih studija, Fakulteta likovnih umetn...

  • Jana Gligorijević: Poetika kadriranja Japana

    Jana Gligorijević: Poetika kadriranja Japana

    Drugom samostalnom izložbom fotografija u Ustanovi kulture Stari grad Jana Gligorijević se nadovezuje na fot...

Share:
Supervizuelna komentari (0)
Facebook komentari ()

Click here to cancel reply.
Ostavite komentar

Đorđe Ivačković - Slikarstvo kao avantura pred nepoznatim  / Lidija Merenik (1989)

Đorđe Ivačković - Slikarstvo kao avantura pred nepoznatim / Lidija Merenik (1989)

Razgovor je vođen za časopis Moment oktobra 1989. u Beogradu.     Đorđe Ivačković je jugo...

Lidija Merenik i Ivan Grubanov / 56. Bijenale u Veneciji

Lidija Merenik i Ivan Grubanov / 56. Bijenale u Veneciji

O utiscima sa učešća na ovogodišnjem Bijenalu u Veneciji razgovarali smo sa predstavnicima Pavil...

Ivan Grubanov

Ivan Grubanov

U susret otvaranju 56. Međunarodne izložbe umetnosti - Bijenala u Veneciji, prenosimo proces posta...

Nagrada 55. Oktobarskog salona

Nagrada 55. Oktobarskog salona

Na 55. Oktobarskom salonu dodeljena je nagrada salona koju dele umetnici Dejan Kaluđerović i Megi ...

Ivan Grubanov / Zli slikar

Ivan Grubanov / Zli slikar

"Zli slikar" je moj semantički model, mreža koncepata i njihovih međusobnih veza, koji istražuje...

supervizuelna@gmail.com

ISSN 2334-8038_supervizuelna (online)

Supervizuelna je elektronski magazin za savremenu umetnost i vizuelnu kulturu.Supervizuelna beleži, prenosi i analizira aktuelne ideje, dešavanja i teme iz domena savremene vizuelne umetnosti bez geografskih određenja, nudeći prostor za postavljanje pitanja i iniciranje razgovora o umetnosti današnjice.

 

 

Baza Supervizuelne nalazi se u Beogradu.

 

 

Redakciju magazina Supervizuelna čine:

Ljubica Vujović i Maja Petrović.

 

Osnivački tim magazina Supervizuelna čine:

Ana Bogdanović, Žolt Kovač, Isidora M. Nikolić, Saša Tkačenko i Ivan Šuletić.