Supervizuelna - Magazin za savremenu umetnost.
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
MENU
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
MIGRACIJE DESTINACIJE / Srđan Veljović
  • Mapa
  • 19.09.2018.
  • tekst: Adriana Zaharijević
  • 0
    3919

MIGRACIJE DESTINACIJE / Srđan Veljović

 Auf dem Holzweg sein (Budi na pogrešnom putu)

 

Šta je put? Na pamet padaju uski i prostrani drumovi, blatnjavi ili prašnjavi, šumske staze, nepregledni asfaltni giganti ili manji naprsli asfalti na kojima se nakupljaju bare posle kiše. Put ide uz krajputaše, međaše, oznake koje regulišu saobraćanje – obraćanje jezikom znakova koji put ostavlja čistim, nezakrčenim, otvorenim za druge koji se s nama na njemu ukrštaju ili za nama dolaze. Put uglavnom ima kraj: bilo da je reč o ćorsokaku, slepoj ulici, tački koja tek ostaje da bude dovršena ili je pojedena okolnim rastinjem i osujećena u svom nastavku. Postoji, međutim, samo jedno bez čega puta ne može biti – onog ko se na put namerio, ko ga je za potrebe putovanja načinio, ko ga prolazeći njime, čini prohodnim. Bez putnika nema puteva. Ako ih je na nekom mestu i bilo, bez novih putnika, putevi se zatiru i s vremenom nestanu. Putnik je sastavni deo puta.

 

 

1

Red za obrok; migrantski skvot, Beograd, 2017
 

 

 

Zato put u sebi uvek sadrži i pravac i odredište, mesto od kojeg se kreće i ka kojem se teži. Ta mesta, ono otkud smo krenuli, „naše“ mesto, možda dom, i ono kuda idemo kao tuđini, ili gosti, spaja put. Otud ne treba da začudi da jedna reč spaja i putnika (musafir na arapskom, persijskom, hindu i urdu) i gosta (musafir na rumunskom, albanskom i turskom). Putnik će uvek negde biti gost.

Ali ima raznih gostiju, željenih i neželjenih. Neko neće biti ugošćen, nahranjen i napojen – možda će mu biti rečeno da ode i pre no što je zbilja došao. Jezici čuvaju i neobičnu tajnu između gošćenja i neprijateljstva – Gast, guest, gost, host, gaest, gjest, gošć, гость stapa se sa Gastgeber, host, domaćin, hostitel, vaert, gastheer, gospodarz, gazd, gospodar. Jedno je biti hostis – stranac i gost, stranac i gospodar, uvek potencijalni neprijatelj, onaj ko bi gospodaru, domaćinu i gazdi mogao oduzeti dom. Zato neki jezici paze koga primaju u kuću: taj što samo navraća, mora biti pozvan. Onaj što ne gospodari našom kućom mora dobiti poziv da bi je posetio (invité, convidado, invitado).

 

 

2

Karling. Nimfenburg, Minhen 2017
 

 

 

Kada bi gost samo prošao našim putem, zastao u nekoj gostionici da se okrepi i krene dalje, rado bi bio viđen. Kada bi se znalo da je gostoprimstvo kratko, takoreći neosetno, možda mu i ne bi bila potrebna pozivnica. Ali šta kad stranac, onaj sa strane, spolja, izvan, hoće da bude u središtu i unutra: šta kad ga put nanese, a on onda stane i kraj puta sebi izgradi kuću ili, što je u samoj svojoj srži varvarski – suštinski tuđinski – čin, u kuću upadne i zaposedne naše ognjište?

 

 

3

Džamija u migrantskom skvotu, Beograd 2017
 

 

 

Dobar putnik odseda u hotelu (hostelu), prijavljuje mu se boravak, uredno plaća svoj smeštaj, gosti se i odlazi, kao i toliki namernici vekovima unazad koji su pohodili Gasthäuser*. Rđav putnik, stranac koji bi da postane domaćin, uzurpator gostoprimstva, može biti pušten da luta i zaluta (drevna praksa izbacivanja nepoželjnih izvan zidina grada, kojim se grad čuvao od raznih zaraza); može biti prepušten vodi, moru kao beskrajnom raskršću, kao večiti prolaznik, zatočenik prolaza (koliko je Narrenschif-ova videlo Sredozemlje tokom poslednjeg desetleća…); i može – ako je već kod nas – biti smešten, iako neprijavljen, smešten, bez smeštaja, bez boravka, bez papira, bez imena, ne gosteći se. To su Heim-ovi koji udomljavaju, ali ne udomljuju, privremena prihvatilišta koji nepoželjne zadržavaju kao nepoželjne. Ti su domovi sastavni deo evropske istorije za one koji više nisu na putu, za koje se put na silu zaustavlja – „domovi“ za leprozne, za zatvorene, za lude, za uboge. Konačno, za i/migrante. Da bi se očuvalo ono oko puta, smišljeno je mnoštvo načina kako da se putnik raspozna, da se dobri putnik razgraniči od rđavog. Kad savremeni varvari nadiru putevima, njihovo se kretanje usporava (zahtevima za pozivnicom, administrativnim odvraćanjem, diskrecionom zabranom), otežava (preusmeravanjem rute, upućivanjem na nemoguće prepreke, zadržavanjem na neživljivim mestima), ograničava (žicama, besnim psima, zidovima, puškama).

 

 

4

Neuspeli prelazak granice, Šid, 2017
 

 

 

 Varvarin je bio i ostao paradigmatični neprijatelj polisa. Varvari nisu trgovali, pregovarali ili prolazili. Oni su razarali, otimali i palili. Njihova senka nad polisom bila je senka gromoglasnog mumlanja, nepolitičkog govora koji navešćuje uništenje granica uređenog, poznatog, zajedničkog doma. I premda je pejzaž savremene Evrope sastavljan od nebrojenih ukrštanja raznih sedelaca i došljaka koji su odlučili da ostanu, nekad zatirući, nekad gradeći nove puteve, nove jezike, nove gradove, i danas jednako mislimo svet na temelju metafore o dobrom putniku – onom ko će se vratiti svojoj kući, i varvarinu – onom ko će dovesti u pitanje našu kuću.

 

 

5

Prilaz Beogradskoj železničkoj stanici, 2017
 

 

 

6

Prilaz Beogradskoj železničkoj stanici, 2017
 

 

 

7

Haus der Kunst, Minhen 2004
 

 

 

 Izložba Migracije, destinacije, Srđana Veljovića biće otvorena u ponedeljak 17. septembra u 20 sati u Ostavinskoj galeriji, Kraljevića Marka 8 u Beogradu. Izložba traje do 23. septembra.

 
Tekst povodom izložbe je napisala Adriana Zaharijević
izložbu je pomogla Rosa Luxemburg fondacija
  • PROJEKAT INTER/AKCIJA 2023.

    PROJEKAT INTER/AKCIJA 2023.

    Salon Muzeja grada Beograda, Bulevar kralja Aleksandra 32 1 – 24. decembra 2023. Radno vreme: utorak – n...

  • ALMA GAČANIN: PERSONAL BEST

    ALMA GAČANIN: PERSONAL BEST

    Prenosimo vam najavu izložbe Personal Best Alme Gačanin, koja je do 20.10. otvorena u umetničkom prostoru A...

  • Confessional

    Confessional

    Flu_OpenLAB, 01-10.12.2022. Rajićeva 10b, Beograd     Tekst koji sledi prati prvi projek...

  • Jelena Fužinato / Hanging it down

    Jelena Fužinato / Hanging it down

                    Hanging it down (grafitni prah na zidu, promenjive dimenzije, 2018.) je ...

  • Marija Avramović / After party

    Marija Avramović / After party

    Seriju akvarela After party započela sam nakon loše žurke, kao pripremu za izložbu mladih umetnika u Straz...

Share:
Supervizuelna komentari (0)
Facebook komentari ()

Click here to cancel reply.
Ostavite komentar

Jason Cantoro / Trag od papira

Jason Cantoro / Trag od papira

Novi gost u rezidencijalnom boravku u organizaciji Beo_Project-a je kanadski umetnik Jason Cantoro. ...

Dijalog #2 / Jelena Mijić

Dijalog #2 / Jelena Mijić

“Dijalog” je projekat kritičke recepcije aktuelnih umetničkih praksi lokalnih autora mlađe ge...

Mirza Dedać: Večernji program

Mirza Dedać: Večernji program

Kako si se zainteresovao za porno-film kao sadržaj koji remedijacijom postaje umetnički rad?   ...

Srđan Veljović / Čitanje grada

Srđan Veljović / Čitanje grada

Srđan Veljović organizovao je fotografsku radionicu, koja na otvoreni način objedinjuje ljude koj...

Srebrenica – Nica / Srđan Veljović

Srebrenica – Nica / Srđan Veljović

Tokom 3. i 4. jula održana je projekcija radova Srđana Veljovića u Opservatorijumu.   Prikazan...

supervizuelna@gmail.com

ISSN 2334-8038_supervizuelna (online)

Supervizuelna je elektronski magazin za savremenu umetnost i vizuelnu kulturu.Supervizuelna beleži, prenosi i analizira aktuelne ideje, dešavanja i teme iz domena savremene vizuelne umetnosti bez geografskih određenja, nudeći prostor za postavljanje pitanja i iniciranje razgovora o umetnosti današnjice.

 

 

Baza Supervizuelne nalazi se u Beogradu.

 

 

Redakciju Supervizuelne čine:

Ana Bogdanović, Žolt Kovač, Isidora M. Nikolić, Saša Tkačenko i Ivan Šuletić.