Supervizuelna - Magazin za savremenu umetnost.
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
MENU
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
Nekoliko pitanja o Centru za fotografiju postavljena Ivanu Petroviću, uredniku programa i jednom od njegovih osnivača
  • Razgovori
  • 10.04.2013.
  • Razgovor vodio: Ivan Šuletić
  • 0
    2693

Nekoliko pitanja o Centru za fotografiju postavljena Ivanu Petroviću, uredniku programa i jednom od njegovih osnivača

Centar za fotografiju (CEF) je nevladino i neprofitno udruženje osnovano u Beogradu 2011. godine sa ciljevima istraživanja, proučavanja i promovisanja fotografije kao društvenog fenomena u najširem smislu. U sklopu opšte datih ciljeva neke od aktivnosti CEF-a bi bile: afirmacija fotografije u kontekstu srpske tradicije i kulture sa ciljem baštinjenja fotografskog nasleđa – prikupljanja negativa i fotografija, fotografske opreme, dokumenta i svedočanstva o specifičnim događajima i fenomenima iz domena fotografije i fotografske produkcije; CEF organizuje, samostalno ili u zajednici sa drugim organizacijama, izložbe, predavanja, prezentacije, skupove, promocije, tribine, kao i druge oblike edukacije u oblasti izučavanja fotografije; objavljuje knjige i druge publikacije o pitanjima koja se odnose na fotografiju, sarađuje sa univerzitetima, stručnim udruženjima i drugim organizacijama u zemlji i inostranstvu koja se bave izučavanjem fotografije.

 

Osnivači i urednici Centra za fotografiju su Mihailo Vasiljević i Ivan Petrović, vizuelni umetnici i fotografi iz Beograda.

 

 

 

 Fotograf nepoznat, [Grupa dece pored potoka], cb negativ 6x4.5 cm, c. 1930

Fotograf nepoznat, [Grupa dece pored potoka], verovatno Makedonija, c. 1935, crno beli 6×4,5 cm negativ, kolekcija CEF

 

 

 

Čini se da je ovakav projekat trebalo da nastane znatno ranije, da li u obliku muzeja fotografije ili baš ovakvom, fleksibilnijem i možda bolje prilagođenom aktuelnom trenutku. Šta je uticalo na to da se to ne dogodi do 2011. godine, odnosno da se dogodi baš 2011. godine?

 

 

Pre svega, smatram da se društvo u kome živimo oformilo na procesima diskontinuiteta kulturnih razvoja. Ne bih dalje ulazio u analize ovog fenomena, ipak, mislim da odnos koji zauzimamo prema kulturnom nasleđu, da budem konkretniji, prema zaostavštinama materijalne kulture, direktno utiče na shvatanje i izgrađivanje našeg odnosa prema fotografiji. To je po meni suštinski problem koji dalje uslovljava i pitanja visokoškolske edukacije ili muzejske sistematizacije, na primer. Činjenica je, recimo, da Muzej savremene umetnosti u Beogradu još uvek ne poseduje odvojeno odeljenje za fotografiju ili da pozicija centralnog depoa u nekim značajnim muzejima kod nas još uvek označava sistematsku osnovu rada.

 

Generalno, po svojoj zamisli i aktivnostima, naše udruženje je anahrona pojava prema merilima aktuelnih svetskih prilika, s obzirom da se sa realizacijom sličnih ideja otpočelo pre četrdesetak godina. Kada ovo pominjem uzimam u obzir institucionalno organizovana rešenja koja su fotografski medij podigle na nama nezamisliv nivo, bilo organizovanjem samostalnih fotografskih institucija ili kao specijalizovanih odeljenja u okviru muzejskih praksi. Svakako da su ovakvi poduhvati kod nas trebalo biti ranije osmišljeni, naročito kao državna strategija baštinjenja fotografskog nasleđa, i mišljenja sam da su njihovim izostajanjem ostvoreni propusti koji su uslovili velike, ili čak potpuno nenadoknadive gubitke.

 

U jednom takvom ambijentu, dakle, kao posledica svega pojavila se ideja o osnivanju udruženja koje bi se zauzelo za pokretanje upravo onih aktivnosti iz oblasti fotografije koje nedostaju u lokalnoj sredini i time skrenula pažnja na značaj fotografskog nasleđa kao bitnog činioca, kako u shvatanju naše kulture uopšte, tako i njenog pravilnijeg razumevanja i daljeg afirmisanja u okvirima savremene umetničke produkcije.

 

 

 

Radomir Krƒmareviå (foto radnja KR¼MAREVIÅ), [Portreti dvojice mutkaraca], cb 35mm negativ,  maj 1975

Radomir Krčmarević (foto KRČMAREVIĆ), [Portreti dvojice muškaraca], Vrnjačka Banja, maj 1975, 35mm crno beli negativ, kolekcija CEF

 

 

 

Verovatno ste prepoznali slične organizacije i inicijative u svetu. Sličnost se, naravno, može prepoznati zahvaljujući formalnim kvalitetima (obimu, konceptu, programu), ali i odnosu društva prema delatnosti organizacije. Imajući to u vidu, da li delatnosti i aktivnosti Centra vidite kao deo šire mreže, krajnje specifičnu tvorevinu ili prenagljujem predstavljajući stvari toliko kontrastno?

 

U većoj ili manjoj meri ovakva ili slična udruženja su svakodnevna pojava u svetu. Jednom pokrenuta arhivska groznica ostavila je značajne posledice na dalje shvatanje kulture i umetnosti; proces revizije je zamenio proces proizvodnje, tumačenje starog je značajnije od proizvodnje novog. Kao jedno od meni zanimljivih udruženja navešću Arab Image Foundation, osnovano 1997. godine u Bejrutu, čiji je jedan od osnivača libanski umetnik Akram Zaatari. Ipak, ovo je specifičan primer i njihova aktuelnost, bez obzira na kvalitet koji je zaista na nivou, ne može se tumačiti van aktuelnog političkog konteksta koji postoji u odnosima arapskog sveta i zapadne civilizacije.

 

 

 

U PUNOM SVETLU - FOTOGRAFIJE IZ KOLEKCIJE CEF-a, izgled postavke, Galerija Remont, 2012

Izgled postavke sa izložbe U PUNOM SVETLU – fotografije iz kolekcije Centra za fotografiju, Fotodokumenti 02, Remont Galerija, foto dokumentacija CEF

 

 

 

Ovakva udruženja, pre svega, imaju zadatak da skrenu pažnju i da dodatno objasne lokalne pojave i fenomene iz oblasti fotografije koji su bili skrajnuti za javnost, jer im nije pridavana naročita važnost shodno kulturološkim zakonitostima u okviru kojih su nastajali. Dalja afirmacija tog materijala na regionalnom i svetskom nivou podjednako je važna, ali je pre svega neophodno pravilno objasniti njegov značaj i poziciju na lokanom nivou, uzimajući u obzir zakonitosti svojstvene ambijentu i okolnostima iz kojih ti fenomeni proističu. Možda nije loše da pomenem da smo nedavno dobili poziv da prikažemo radove iz kolekcije CEF-a na izložbi u Sloveniji koja se planira za sledeću godinu, a takođe smo ostvarili kontakt sa nama sličnim udruženjem u Poljskoj sa kojim očekujemo buduću saradnju…

 

 

Fotografsko nasleđe (negative, fotografije, fotoopremu, dokumenta…) ljudi ne doživljavaju isto. Ako govorimo o autorskim projektima, možemo govoriti o namerama, odnosno značenju. Kada se radi o arhivskom materijalu, čini se da značenja ima koliko i posmatrača. Da li CEF ima kriterijume po kojima nešto spada u opseg vaše delatnosti, ili pripada arhivi, ili upravo odsustvo kriterijuma čini CEF onim što jeste?

 

Taj kriterijum se može opisati kao stav da sve može biti podjednako važno, jer se često radi o elementarnom spasavanju matrijala kome preti fizičko uništavanje. Ako je reč o snimcima, filmovima naročito, on se može posmatrati sa pozicije na koji način mi dati materijal prikazujemo – način naše revizije objašnjava kriterijum.

 

 

Ako se, uopšte, može govoriti o takvom čemu, šta bi bila idealna budućnost CEF-a?

 

Hm, pa o tome se verovatno ne može govoriti jer, idealno bi bilo to da čitav ovaj posao, umesto Mihaila i mene, obavlja neko drugi. (Smeh)

 

 

Beograd, 24. 04. 2013.

 

 

 

  • Be Yourselfie

    Be Yourselfie

    / Please, scroll down for English version /       Kustos izložbe: Péter Bencze Umetnici: János Brüc...

  • Contemporary Balkan Art

    Contemporary Balkan Art

    Contemporary Balkan Art (CoBA) je inicijativa nastala u Londonu sa ciljem promovisanja umetnosti sa Balkana. S...

  • Dejan Sretenović / Nova sekvenca u istoriji MSUB

    Dejan Sretenović / Nova sekvenca u istoriji MSUB

    Zgrada Muzeja savremene umetnosti u Beogradu otvorena je, posle desetogodišnje pauze,  20. oktobra 2017. god...

  • Vladimir Tošić / Opus 4

    Vladimir Tošić / Opus 4

    Opus 4 bila je umetnička grupa četvorice mladih kompozitora koju su sačinjavali Milimir Drašković, Miodra...

  • Vojvođanski salon

    Vojvođanski salon

    U Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, trenutno je u toku izložba (dis)kontinuiteti: Savremena ...

Share:
Supervizuelna komentari (0)
Facebook komentari ()

Click here to cancel reply.
Ostavite komentar

Vesna Pavlović: Sites Of Memory

Vesna Pavlović: Sites Of Memory

U petak, 4. maja, na adresi Svetozara Radića 4, otvorena je samostalna izložba Vesne Pavlović „...

Mina Piščević: Daljina

Mina Piščević: Daljina

Izložba rasterskih grafika na staklu Mine Piščević otvorena je u galeriji Transformart u subotu...

Ivan Petrović / Sve je dobro

Ivan Petrović / Sve je dobro

  Tokom avgusta je u Galeriji Artget Kulturnog centra Beograda održana izložba Ivana Petrovića...

Tihi krik: cijelu priču mogu ti tek šapnuti na uho / Ksenija Orelj i Nataša Šukovi​​ć

Tihi krik: cijelu priču mogu ti tek šapnuti na uho / Ksenija Orelj i Nataša Šukovi​​ć

Izložba Tihi krik: cijelu priču mogu ti tek šapnuti na uho u Galeriji Podroom u Kulturnom centru...

Mihailo Vasilijević: Novi Novac

Mihailo Vasilijević: Novi Novac

Izložba Mihaila Vasilijevića „NOVI NOVAC“ biće otvorena u četvrtak, 30.marta u 19 časova, ...

supervizuelna@gmail.com

ISSN 2334-8038_supervizuelna (online)

Supervizuelna je elektronski magazin za savremenu umetnost i vizuelnu kulturu.Supervizuelna beleži, prenosi i analizira aktuelne ideje, dešavanja i teme iz domena savremene vizuelne umetnosti bez geografskih određenja, nudeći prostor za postavljanje pitanja i iniciranje razgovora o umetnosti današnjice.

 

 

Baza Supervizuelne nalazi se u Beogradu.

 

 

Redakciju Supervizuelne čine:

Ana Bogdanović, Žolt Kovač, Isidora M. Nikolić, Saša Tkačenko i Ivan Šuletić.