Supervizuelna - Magazin za savremenu umetnost.
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
MENU
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
Telo kao režim
  • Monitor
  • 25.02.2015.
  • 0
    3775

Telo kao režim

U galeriji Podroom Kulturnog centra Beograda se tokom februara održava izložba Telo kao režim kustosa Vladimira Bijeličića. Prenosimo fotografije postavke izložbe i performansa izvedenih u okviru izložbenog programa uz kustoski tekst koji pruža uvid u izložbeni kontekst. Zahvaljujemo timu izložbe Telo kao režim na ustupljenom materijalu.

 

Umetnice i umetnici: ARTTERROR, Marjan Andrejević, Isidora Bojović, AnaĐorđević, Olja Nikolić Kia, Nikola Knežević, Igor Koruga, Nataša Plum, Nada Pleskonjić, Jovana Sudimac, Branko Milisković, Nataša Teofilović, Zoran Todorović, Marko Tubić, Borjana Valčić, Srđan Veljović.

 

 

 

Borjana ValüiÜ 2

Performans Dekartova smrt Borjana Valčić
 

 

 

 

MOGU LI SE TELA KATEGORIZOVATI?

Zanimalo nas je telo koje živi po sopstvenom režimu. Telo drugačije od samog rođenja, izmenjeno bolešću, ili modifikovano sopstvenom voljom. Telo od krvi i mesa, kablova i senzora ili telo nacije uklesano u kamen.

To su tela koja izmiču. Ako su seksualna, ona su i hibridna. Ako su politička, ona su i bolesna. Seksualna su takođe politička, a bolesna svakako mogu biti i hibridna. Ona su zazorna, strana, neobična i fragilna. Poslednja od svoje vrste, ili prva od neke nove.

Ljudsko telo ne može biti kategorija. Režim države, društva, kulture, pokušava da ga disciplinuje, osuđujući i neprestano ukazujući na odstupanje od zadate i očekivane norme. Pol, rod, seksualnost, izgled, zdravstveno stanje – sve je pod lupom i sve je na vagi.

Telo se mora izboriti za opstanak pod sopstvenim režimom. Telo mora ostati neposlušno za svaki režim koji pokušava da ga promeni.

 

Kustoski tim izložbe Telo kao režim Vladimir Bjeličić i Senka Latinović

 

 

 

ARTTERROR

ARTTERROR
 

 

Krajem 80-ih godina prošlog veka, na beogradskoj sceni pojavljuje se umetnički duo ARTTEROR koji čine istoričarka umetnosti i lingvistkinja Milica Lapčević i filmski i video producent Vladimir Šojat. Utemeljujući svoje delovanje po principu nezavisne, otvorene platforme sklone multidisciplinarnosti, umrežavanju i eksperimentu, ARTTEROR se ukazao kao osveženje. Od 1990. Milica Lapčević nastupa i izlaže pod pseudonimom Lilie Ewgraphovitch, dok Šojat nastupa po umetničkim imenom Maximilian von Dada, što se nikako ne odražava na njihov zajednički rad. Rad Time processing/Obrada vremena umetničke asocijacije ARTTERROR jeste rad u nastajanju i podrazumeva kontrastiranje studijskog arhivskog video materijala odnosno rekostrukciju pojedinih elemenata ikonografije  avangardnih umetničkih .praksi u oblasti filma i književnosti sa modelima aktuelne repezentacije tela u javnom prostoru. Prateći tekst razmatra složene sisteme drustvenog i političkog uslovljavanja, ograničavanja i kontrolisanja pojedinca i shodno tome, različite kontekste u koje se dovodi njegova egzistencija, kao i  društvena uloga.

 

 

Ana —or–evic i Branko MiliskoviÜ

Ana Đorđević i Branko Milisković

 

 

Sr–an Veljovic

Srđan Veljović
 

 

 

Nikola Knezevic

Nikola Knezević
 

 

 

Natasa Teofilovic

Natasa Teofilović
 

 

 

Natasa Plum

Nataša Plum

 

Serijom autoportreta Edited Past Self Nataša Plum razmatra vlastitu transcedenciju i otklon od pređašnjih emotivnih stanja i iskustava. Reč je o profilnim slikama – avatarima sa socijalnih mreža koji predstavljaju refleksiju “zamagljene” prošlosti iz koje umetnica izranja kao novo pretvoreno biće. Jednostavnom intervencijom premazivanja stakla pčelinjim voskom umetnica proizvodi novu sliku o sebi. Crne kutije nalik nekim kriogenim objektima jesu otelovljenja njene intimne teze o transhumanizmu.

 

 

Srdjan Veljovic

Srđan Veljović

 

 

Zoran Todorovic

Zoran Todorović

 

 

Marko Tubic

Marko Tubić
 

 

Marko Tubić je slikar mlađe generacije, koji je imao veoma zapaženu prvu samostalnu izložbu u galeriji ULUS početkom prošle godine. Njegov dosadašnji slikarski opus karakteriše najpre povratak figuraciji odnosno ljudskoj anatomiji kao bazi istraživanja društevno – političkih odnosa na relacijia pol, rod, seksualnost. Ono što pruža širinu Tubićevom slikarstvu jeste specifičan spoj referenci na istorijske slikarske žanrove (vizantijske estetike, manirizma, nove objektivnosti) i ambivalentnost prikazanih figura. Prikazani Kontra Džordevi jesu dve strane istog novčića – zazorni prikazi autoerotičnosti; pali anđeli, obezglavljeni svetitelji sami sebi dovoljni, zatočeni u međuprostoru sa svojim strastima, porivima i fantazijama.

 

 

Marjan Andrejevic

Marjan Andrejević
 

 

Rad Marjana Andrejevića, umetnika srednje generacije, predstavlja serija fotografija pod nazivom Transrodne tranzicije, koja se sastoji iz dva segmenta. Prvi predstavlja tranziciju u tehnokratskom smislu, transformaciju ljudskog tela u odnosu na tehnološki napreda. Začudne figure prisutne na ovom triptihu postaju nalik savremenim ikonama – hibridnim božanstvima koji podsećaju na tanku granicu između greha i slasti. Istovremeno, posmatrano u kontekstu savremenog trenutka ove fotografije sugerišu svu složenost naših kako društvenih tako i rodnih/ polnih identiteta odnosno na koji način se ti identiteti konstituišu u odnosu na unapred zadate kategorije normativnosti. Drugi segment, pak, predstavlja daleko arhaičniju predstavu tranzicije ljudskog tela blisku budističkom konceptu transcedencije odnosno prekoračenju granice svesti. Na izvestan način, možemo reći da ova serija razmatra i pomodne spiritualne tendencije, ali i da sprovodi kritiku fenomena rejv kulture.

 

 

Kia Performans 2

Olja Nikolić Kia
 

 

 

Jovana Sudimac

Jovana Sudimac
 

 

 

Isidora Bojovic

Isidora Bojović
 

 

Serija digitalnih crteža Nebeska lepota predstavlja pokušaj skeniranja tela kiborga tj. anatomskog seciranja mišićnih grupa i tkiva jednog novog entiteta. Savremeni trenutak definiše i estetska hirurgija, ali i niz različtih telesnih modifikacija, te postepeno mutiranje u kiborga postaje stvarnost. Umetnica ovim radom razmatra pitanje granice između ljudskog i neljudskog u odnosu na konstantan tehnološki razvoj.

 

 

Deo postavke

Izgled postavke izložbe Telo kao režim
 

 

 

Marjan Andrejevic 2

Marjan Andrejević
  

 

 

 

 

Galerija Podroom, Kulturni centar Beograda, 07-28. februar 2015.
Kustos: Vladimir Bjeličić
Kustoskinja saradnica: Senka Latinović
Organizator: IDAHO Belgrade
Podrška: Koalicija za ravnopravnost KORAK
Više informacija na http://telokaorezim.tumblr.com/

 

 

__________________

 

Autori fotografija u prilogu: Milovan Milenković, Marija Strajnić, Marko Vlaović i Marija Pajković

 

 

 

  • S one strane nevidljivog

    S one strane nevidljivog

    Prelazak ni iz čega u složeno telo razvijene jedinke, jedno je od čuda života koja se neprekidno događaju...

  • Confessional

    Confessional

    Flu_OpenLAB, 01-10.12.2022. Rajićeva 10b, Beograd     Tekst koji sledi prati prvi projek...

  • PET IZ ŠEST u Galeriji FLU

    PET IZ ŠEST u Galeriji FLU

    Grupa studenata sa slikarskog odseka, iz klase broj šest, master akademskih studija, Fakulteta likovnih umetn...

  • Jana Gligorijević: Poetika kadriranja Japana

    Jana Gligorijević: Poetika kadriranja Japana

    Drugom samostalnom izložbom fotografija u Ustanovi kulture Stari grad Jana Gligorijević se nadovezuje na fot...

  • NAUKA, UMETNOST I „MEJKERS“ KULTURA U BEOGRADU TOKOM NOVEMBRA

    NAUKA, UMETNOST I „MEJKERS“ KULTURA U BEOGRADU TOKOM NOVEMBRA

    Od 14. novembra do 8. decembra, Centar za promociju nauke organizuje manifestaciju koja povezuje nauku i umetn...

Share:
Supervizuelna komentari (0)
Facebook komentari ()

Click here to cancel reply.
Ostavite komentar

supervizuelna@gmail.com

ISSN 2334-8038_supervizuelna (online)

Supervizuelna je elektronski magazin za savremenu umetnost i vizuelnu kulturu.Supervizuelna beleži, prenosi i analizira aktuelne ideje, dešavanja i teme iz domena savremene vizuelne umetnosti bez geografskih određenja, nudeći prostor za postavljanje pitanja i iniciranje razgovora o umetnosti današnjice.

 

 

Baza Supervizuelne nalazi se u Beogradu.

 

 

Redakciju Supervizuelne čine:

Ana Bogdanović, Žolt Kovač, Isidora M. Nikolić, Saša Tkačenko i Ivan Šuletić.