Supervizuelna - Magazin za savremenu umetnost.
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
MENU
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
S one strane nevidljivog
  • Blog, Slider
  • 19.02.2023.
  • Tekst: Ljubica Vujović
  • 0
    1855

S one strane nevidljivog

Prelazak ni iz čega u složeno telo razvijene jedinke, jedno je od čuda života koja se neprekidno događaju. Postoji samo jedan razlog za nepostojanje naše zadivljenosti pred veličinom tog čuda: ono se toliko često ponavlja pred našim očima da je postalo deo našeg svakodnevnog iskustva.
– Džulijan Haksli, evolucioni biolog

 

Radovi Uteroboros (animacija, 2021), Ni iznutra, ni spolja (crtež olovkom na papiru, 2022) i U(sud) (prostorna instalacija, 2021) prikazani na izložbi S one strane nevidljivog u Galeriji Doma omladine u Beogradu nastaju prethodne dve godine tokom master studija slikarstva na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci. Umetnica Jelena Vučić (Banja Luka, 1994) u svom radu polazi od višeznačnog odnosa između unutrašnjeg i spoljašnjeg, ličnog i univerzalnog, intimnog i javnog, empirijskog i subjektivnog, racionalno, naučno dokazivog i emotivnog. Do krupnije promene tematskog opredeljenja dolazi nakon što sama postaje majka, kada osovinu interesovanja usmerava na kompleksno polje istraživanja arhetipskog ženskog, numinozne prirode žene, njenih transformativnih potencijala i preobražajnog karaktera koji se ogleda u nizu promena od menstrualnog ciklusa, preko začeća, do porođaja. U svom radu tematizuje majčinstvo u njegovom životvornom, izvornom aspektu, pronalazeći teorijsko utemeljenje i tematsko opravdanje u sferi biologije (naročito aktuelnih otkrića iz domena embriologije i drugih dominantnih fizičkih i fizioloških procesa vezanih za period trudnoće), filozofije, psihologije (analize razvojne psihologije, naročito u kontekstu proučavanja arhetipa žene), mitologije i narodne tradicije.

 

Kako sama tvrdi: „Iskustveno proživljavajući trudnoću, bila sam zapanjena veličinom procesa koji se dešava unutar moje utrobe, te sam imala potrebu da mehanizme razvitka embriona datiram kroz vizuelne prikaze i tako bolje prihvatim i shvatim nagle promjene u svom tijelu.“ Nakon rođenja deteta, umetnica se okreće amorfnim, ćelijskim formama, nalik materici, istovremeno stavljajući akcenat na one duhovne i emotivne procese, na intimno sanjarenje i sadejstvo u stvaranju novog života. Isprva zaokupljena fenomenom organskog i fiziološkog kao osnovama umetničkog bavljenja, Vučić postepeno proširuje tematsko polje konceptima arhetipskog i transcendentnog, zadržavajući naučna otkrića iz područja embriologije kao vodilju prilikom izgradnje ne samo vizuelnog identiteta, već i kontekstualnog značenja.

 

Kao tematska okosnica izložbe i ideja polaznica projekta ističe se večna utroba – uteroboros – koja u umetničinom radu poprima kosmičke dimenzije. Termin „uteroboros“ (lat. uterus, materica) evoluirao je iz termina uroboros koji bi se najpreciznije dao vizualizovati kroz prikaz zmije koja nastoji sebi odgristi rep, posledično, opisujući bezbroj krugova. Tako shvaćen uroboros u umetničinom radu personifikuje žensku matericu kao izvorište života, ali istovremeno i izvorište ideja, ideologija, verovanja, ideala, predstava… U animaciji Uteroboros materica kao izvor novog početka komunicira sa simbolikom kruga. Upravo zato, formirana materica uvija se i obrazuje kružnu celinu koja prerasta iz uroborosa u uteroboros, dok u biološkom, odnosno praktičnom, smislu vizuelni identitet temelji na izgledu endometrijumskog zida viđenog pod mikroskopom. Oplođena jajna ćelija, već formirana u blastocistu, neprekidno se kreće po unutrašnjim zidovima ženskog reproduktivnog organa, u čijem sadejstvu obrazuje nebrojene kružne forme, uobličavajući materiju. Zvučna animacija Uteroboros preispituje ciklus rađanja, odnos prostora i vremena, odnos materije i duha.

 

http://www.supervizuelna.com/wp-content/uploads/2023/02/document_1-1-1.mp4

 

 

Onog trenutka kada se kružna forma razvije u pravu i usvoji pravolinijsku putanju, kao što je slučaj sa crtežom Ni iznutra, ni spolja, kreće faza njene simboličke dekonstrukcije. Namera rada jeste da dekonstruiše i rasklopi kako fizičku, tako i simboličku i semantičku sferu materice, sve dok ne ostanu samo njeni formalni i likovni elementi: boja i biološko-amorfni oblici. Oslanjajući se na simboliku uterusa kao prolaza ili kapije, crtež je osmišljen da se pozicionira shodno galerijskom prostoru, krećući se uz ivicu zida, oko ulaza, prolaza, pragova – na graničnim prostorima – ni spolja, ni iznutra. Cirkulišući i vizuelno oživljavajući prostor, premošćavajući eventualne prostorne prepreke, on teži postavljanju pitanja o odnosu spoljašnjeg i unutrašnjeg, aktivno odbijajući da odredi i definiše sopstvene granice. Podeljen, ili pak obuhvaćen, galerijski prostor postaje gradivni element rada i pokazuje da suština dela Ni iznutra, ni spolja ne leži u minucioznoj izvedbi crteža, već u prostoru – zahvaljujući kojem, tek izložen, rad dobija auru celovitosti, a u zavisnosti od postavke, on prelazi iz medijuma crteža u idejni prostor instalacije.

 

 

 

 

Komunicirajući sa istorijskim tumačenjima veza kao tehnike, odnosno, zanata rezervisanog za ženski (ne)umetnički habitus, umetnica u radu Usud kao predivo koristi meki, plišani materijal crvene boje koji svojom izrazitom taktilnošću sugeriše organsko, meko tkivo. Postavljena tako da na početku galerijskog prostora posetioca uvlači u intimni prostor mikrokosmosa telesnog, u rasponu njegovih specifičnih datosti, instalacija svojim izgledom upućuje na grlić materice čija dužina i dubina variraju; ulovljen u mrežu znači biti preveden u život u kontekstu majčinstva. Splet tkiva, kapilara i vena unutar uterusa i cerviksa nalik je mreži bogato isprepletenih niti konca koji, poput pauka u radu Maman (1999) Luize Buržoa, čekaju na svoj plen.

 

Foto: Borislav Brezo
 

 

 

Konačno, radi se o izložbi sa malim brojem eksponata koji su u međusobnom skladu i uspešno ostvarenoj komunikaciji sa prostorom. Uprkos malom broju radova ostvarena je zastupljenost medija, od prostorne instalacije, preko crteža, do video animacije, odnosno, digitalnog crteža. Teme koje okupiraju umetničinu pažnju predstavljaju životne i životvorne principe i imaju za cilj da kod posmatrača probude emotivna stanja kroz upotrebu figuralno-asocijativnih formi, ujedno ističući nepromenjivost, pa i beskonačnost ciklusa i principa dolaska na svet. Radovi Jelene Vučić konstruišu lični mikrosvet u kome dominantu ulogu preuzima koncept začeća otelotvoren apstrahovanjem organskih elemenata, preplitanjem svetova koji do posmatrača prodiru kroz spektar vizuelnih, zvučnih i svetlosnih prisutnosti. Izložba se javlja kao vid eskapizma od surovosti savremenog života – eskapizma u primordijalno, eskapizma u organsko i intimno, pasivnog eskapizma na mesto odakle smo svi došli – mesto na kome možda najbolje možemo opet pronaći sebe.

 

  • Supervizuelna u studiju - AMANDA HELLSTEN

    Supervizuelna u studiju - AMANDA HELLSTEN

    Novu sezonu serijala Supervizuelna u studiju započinjemo epizodom u kojoj smo posetili atelje umetnice Amande...

  • The Arrangement(s) Marine Marković: beleške o (de)konstruisanju

    The Arrangement(s) Marine Marković: beleške o (de)konstruisanju

    The Arrangement(s), trenutno izložen u Salonu Muzeja grada Beograda u okviru 60. Oktobarskog salona, predstav...

  • O završenoj izložbi, nezavršenim kućama, kempu i siromašnim slikama

    O završenoj izložbi, nezavršenim kućama, kempu i siromašnim slikama

    Izložba House in the House in the House… održana je u periodu od 27. novembra do 9. decembra 2023. godine ...

  • Kompilacija o patnji: Izložba Cor cordium Nađe Stamenović

    Kompilacija o patnji: Izložba Cor cordium Nađe Stamenović

    “Till very liberty make clean and fair The nursing earth as the sepulchral sea.”[1]   Sudelovanje ...

  • Confessional

    Confessional

    Flu_OpenLAB, 01-10.12.2022. Rajićeva 10b, Beograd     Tekst koji sledi prati prvi projek...

Share:
Supervizuelna komentari (0)
Facebook komentari ()

Click here to cancel reply.
Ostavite komentar

Supervizuelna u studiju - NEBOJŠA YAMASAKI VUKELIĆ

Supervizuelna u studiju - NEBOJŠA YAMASAKI VUKELIĆ

  Nova epizoda Supervizuelne u studiju odvija se u životnom i radnom prostoru umetnika N...

Supervizuelna u studiju - JUGOŠPED

Supervizuelna u studiju - JUGOŠPED

Supervizuelna u studiju je ovom prilikom posetila ateljee umetnica Lidije Delić, Nine Ivanović i M...

PAMTEĆI RIČARDA SERU (1938–2024) Tilted Arc (1981–1989)

PAMTEĆI RIČARDA SERU (1938–2024) Tilted Arc (1981–1989)

24. aprila na Filozofskom fakultetu u Beogradu, u okviru Centra za američke studije, održano je ko...

PROJEKAT INTER/AKCIJA 2023.

PROJEKAT INTER/AKCIJA 2023.

Salon Muzeja grada Beograda, Bulevar kralja Aleksandra 32 1 – 24. decembra 2023. Radno vreme: ut...

RAZGOVOR SA BOGDANOM ĐUKANOVIĆEM

RAZGOVOR SA BOGDANOM ĐUKANOVIĆEM

Izložba: Nakon tišine Bogdana Đukanovića Kustoskinja: Jovana Trifuljesko 16. mart - 3. april 2...

supervizuelna@gmail.com

ISSN 2334-8038_supervizuelna (online)

Supervizuelna je elektronski magazin za savremenu umetnost i vizuelnu kulturu.Supervizuelna beleži, prenosi i analizira aktuelne ideje, dešavanja i teme iz domena savremene vizuelne umetnosti bez geografskih određenja, nudeći prostor za postavljanje pitanja i iniciranje razgovora o umetnosti današnjice.

 

 

Baza Supervizuelne nalazi se u Beogradu.

 

 

Redakciju magazina Supervizuelna čine:

Ljubica Vujović i Maja Petrović.

 

Osnivački tim magazina Supervizuelna čine:

Ana Bogdanović, Žolt Kovač, Isidora M. Nikolić, Saša Tkačenko i Ivan Šuletić.