Supervizuelna - Magazin za savremenu umetnost.
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
MENU
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
Pjero Manconi – Kada su tela postala umetnost
  • Monitor
  • 09.08.2013.
  • Priredila Ana Bogdanović
  • 0
    8138

Pjero Manconi – Kada su tela postala umetnost

Italijanski umetnik Pjero Manconi (Piero Manzoni, 1933-1963) smatra se jednom od ključnih figura koje su uticale na nastanak konceptualnih umetničkih praksi i jednim od najintrigantnijih umetnika posleratne Evrope. Iako danas neopravdano zaboravljen, ovaj enfant terrible istorije umetnosti dvadesetog veka i poslednji umetnik evropske avangarde  – kako se neretko klasifikuje u literaturi –  satiričnio je, duhovito i radikalno preispitivao pojam umetnosti kao institucije i društvene konvencije kroz aktivno provociranje umetničke javnosti. Njegov kratak, ali vanredno heterogen i inspirativan opus obuhvata poduhvate u proširenom polju enformel slikarstva i redukovane apstrakcije (zaključno sa serijom ahromatskih slika), a zatim i eksperimente u oblastima koji će kasnije biti prepoznati kao performans i body art, te konceptualne skultpure i umetnosti akcije.

 

 

 

138_31601_1 004

Pjero Manconi, Achrome, 1958-59, kaolin i zgužvano platno

 

 

 

Prateći tradiciju dišanovskih inteligentnih komentara o umetnosti, Manconijevi radovi  – od kojih najpoznatija “pakovanja” Umetnikov dah (Fiato d’Artista, 1960) i Umetnikov izmet (Merda d’artista, 1961) – infantilnom naivnošću i iskrenošći snažno podrivaju kult umetnika i umetnosti, otvarajući pri tome široko polje konceptualnim promišljanjima da se ostvare u bezgraničnom domenu umetničkog delokruga.

 

 

 

mierdas-de-artista-tres-idiomas-recortada-sin-fondo

Pjero Manconi, Umetnikov izmet, 1961, konzerva, štampan papir i izmet, 48 x 65 x 65 mm, 0.1 kg

 

 

 

U nastojanju da umetnost približi iskustvu svakodnevnog, te u pitanje dovede njenu samodovoljnu izolovanost, Manconi akcijom Živa skulptura (Sculture viventi, 1961) publiku proglašava umetničkim – pozivajući njene članove da poziraju na prethodno pripremljenom Magičnom postamentu (Base Magica, 1961) u galerijskom prostoru, umetnik ih činom potpisivanja svog imena na telu “pretvara” u umetnost. Kao omaž Galileju, ovaj autor iste godine izvodi Postolje sveta (Socle du monde, 1961) i time čitavu planetu prepoznaje kao skultpuru, odnosno umetničko delo. Sve(t) je umetnost zato što umetnost prebiva u ideji, a svet je nepresušni izvor njenih manifestacija.

 

 

 

pmanzoni-livingsculpture1329003954365

Pjero Manconi, Živa skulptura, 1961, fotografski snimak akcije

 

 

 

socle_du_monde

Pjero Manconi, Postolje sveta, 1961, gvožđe i bronza, 82 x 100 x 100 cm

 

 

 

Muzej Štedel iz Frankfurta (Städel Museum) posvetio je ovom umetniku povodom osamdeset godina od rođenja i pedesetogodišnjice smrti prvu veliku izložbu u Nemačkoj, ujedno i prvu Manconijevu retrospektivu nakon pauze od dvadeset godina u Evropi. Kada su tela postala umetnost (Als Körper Kunst wurden) za cilj ima da iznova ispita i interpretira Manconijevo intenzivno bavljenje telom kao umetničkim medijem, sa jedne, i kao objektom umetnosti, sa druge strane. Retrospektivu prati kratak dokumentarni film koji precizno i sveobuhvatno prikazuje različite aspekte koje Manconijevo stvaranje umetnosti kroz telo i sa telom prepoznaju kao preteču performansa, body art-a i konceptualne umetnosti. Sa velikom naklonošću prema ličnosti i delu Pjera Manzonija prenosimo Vam ovaj video. Ukoliko se do kraja septembra zadesite u Frankfurtu, obavezno posetite ovu izložbu!

 

 

 

 

 

 

 

  • A Recapitulation of the 60th Venice Biennale:  Red rooms, Glass slabs, Corinthian pillars and Eurovision.

    A Recapitulation of the 60th Venice Biennale: Red rooms, Glass slabs, Corinthian pillars and Eurovision.

    Foreigners Everywhere ushers the Venice Biennale into a long awaited theme, some might argue one long overdue....

  • Konkurs za tim Bijenala mladih 2025

    Konkurs za tim Bijenala mladih 2025

    U nastavku teksta u celosti prenosimo konkurs za tim Bijenala mladih za 2025. godinu:    Savez udr...

  • Masterpieces V

    Masterpieces V

    Najava izložbe MASTERPIECES V   25. mart - 13. april 2023.   Umetnički prostor U10, Beograd   ...

  • PET IZ ŠEST u Galeriji FLU

    PET IZ ŠEST u Galeriji FLU

    Grupa studenata sa slikarskog odseka, iz klase broj šest, master akademskih studija, Fakulteta likovnih umetn...

  • Jana Gligorijević: Poetika kadriranja Japana

    Jana Gligorijević: Poetika kadriranja Japana

    Drugom samostalnom izložbom fotografija u Ustanovi kulture Stari grad Jana Gligorijević se nadovezuje na fot...

Share:
Supervizuelna komentari (0)
Facebook komentari ()

Click here to cancel reply.
Ostavite komentar

Intervju sa Christom / Zoran L. Božović (1991)

Intervju sa Christom / Zoran L. Božović (1991)

Svaki od tih projekata košta mnogo novaca. Kako uspevate da to organizujete sa finansijske tačke g...

supervizuelna@gmail.com

ISSN 2334-8038_supervizuelna (online)

Supervizuelna je elektronski magazin za savremenu umetnost i vizuelnu kulturu.Supervizuelna beleži, prenosi i analizira aktuelne ideje, dešavanja i teme iz domena savremene vizuelne umetnosti bez geografskih određenja, nudeći prostor za postavljanje pitanja i iniciranje razgovora o umetnosti današnjice.

 

 

Baza Supervizuelne nalazi se u Beogradu.

 

 

Redakciju magazina Supervizuelna čine:

Ljubica Vujović i Maja Petrović.

 

Osnivački tim magazina Supervizuelna čine:

Ana Bogdanović, Žolt Kovač, Isidora M. Nikolić, Saša Tkačenko i Ivan Šuletić.