Supervizuelna - Magazin za savremenu umetnost.
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
MENU
  • RAZGOVORI
  • MONITOR
  • MUSTRA
  • Blog
  • MAPA
  • REGISTRATOR
  • SNEAK PEEK
Nikola Radić Lucati / Skupna boravišta
  • Mapa
  • 04.11.2014.
  • Supervizuelna
  • 0
    3462

Nikola Radić Lucati / Skupna boravišta

“Vila: Dakle? Šta je to? Šta radite u tom uglu? Kao da spremate neku zaveru. Vreme je da se pođe. Odlučila sam da vam Svetlost bude poglavica. Svi ćete je slušati kao mene i ja joj poveravam svoj štapić! Deca će večeras posetiti svog dedu i svoju baku koji su umrli. Iz uviđavnosti, vi ih nećete pratiti. Neka provedu noć u krugu svoje pokojne porodice. Za to vreme, vi ćete spremiti sve što je potrebno za sutrašnji put, koji će biti dug. A sad, ustajte, na put, svak na svoje mesto!”

 

Maurice Maeterlinck, Plava Ptica

 

 

Ograničenje ili zabrana kretanja, Član 5:
“Strancu će se ograničiti ili zabraniti kretanje i boravak na određenom prostoru u Republici Srbiji ako to zahtevaju razlozi zaštite javnog poretka ili bezbednosti Republike Srbije i njenih građana, ili na osnovu međunarodnog ugovora.”
ZAKON O STRANCIMA (“Sl. glasnik RS”, br. 97/2008)

 

Rad povezuje dokumente1 o ucenjivanju jevrejske zajednice od strane JRB i ministartva transporta Kraljevine Jugoslavije i uredbe kojom se naređuje formiranje i uređuje rad “Skupnih boravišta” – predratnog sistema logora za prinudno interniranje jevrejskih izbeglica iz rajha. U zgradi današnje UK Parobrod, je pre rata bilo sedište “Jugoslovenskog rečnog brodarstva” a tokom rata DDSG – Donaudampfschiffahrtsgesellschaft, ili “Dunavske parobrodske transportne kompanije”, Austrijske državne korporacije u službi rajha.

 

 

 

_MG_2450

 

 

 

U procesu pristupanja Kraljevine Jugoslavije trojnom paktu donesen je niz uredbi i zakona koje su iz korena promenile karakter države. Jedna od njih bila je i “Uredba sa zakonskom snagom o dolasku i kretanju stranaca”. (Službene novine Kraljevine Jugoslavije, br. 90, 18. april 1940), kao i “Uredbu o boravku Jevreja stranog državljanstva”2 kojom su naložene mere formiranja “Skupnih boravišta”, oduzimanje posoša i zabranu njihovog daljeg kretanja. Za ljude koji su internirani po ovom zakonu, jevrejska zajednica je preuzela odgovornost, osnivajući i vodeći svoje izbegličke centre, kako ne bi došlo do formiranja logora. Na putu za Palestinu, bio je i “kladovski transport”, koji je u zemlju ušao Dunavom, zadnjeg dana 1939, i iz niza razloga zadržan do početka rata i streljanja velike većine putnika zajedno sa Jevrejima Šapca. Medju razlozima za zadržavanje transporta, značajnu ulogu su imali Ministarstvo Transporta i Jugoslovensko Rečno Brodarstvo.

 

 

 

_MG_2488

 

 

 

Sve do početka 40-tih, iseljavanja iz Evrope i emigracija u Palestinu je za neke, još mogla imati karakter putovanja, otkrivanja novog sveta i nade u nastavak života u drugoj zemlji. Brodovi koji su donosili izbeglice iz Evrope su bili glorifikovani i ostavili su jedinstven trag u arhitekturi Tel Aviva, novog grada, još uvek ne-uspostavljene države koja je nudila spas, budućnost i socijalističku izgradnju “nove vrste čoveka i društva”. Sa zaoštrenjem pritiska u Rajhu, ideološka, cionistička politika selekcije useljenika se pokazala jednako neadekvatnim odgovorom na fašizam, kao i ograničavanje broja useljenika od strane britanskih vlasti.

 

 

 

Skupno-boraviste-v1b

 

 

 

Emigracija, kao vrsta prinudne migracije uzrokovane i regulisane državnom akcijom je deo istorijske traume koja formira karakter društava koja su migracije uzrokovala, kao i onih, koja su migracijama formirana. Savremeni odnos prema prisilnom pomeranju civila u miru i ratu razotkriva ne samo odnos prema istoriji, nego i unutrašnju dinamiku savremenih društava i programe njihovih političkih aktera.

 

 

 

_MG_2847

 

 

 

____________________

 

Kao umetnik koji se bavi dokumentarnim, interesujem se za opšte poznata mesta koja su deo cikličnih, repetativnih procesa. Stalni boravak na poznatim lokacijama rezultira u permanentnoj izloženosti temi koja, iako produbljuje mogućnost analize, sužava polje dejstva rada. Inicijalna brzina i lakoća prepoznavanja i uživljavanja u subjekt su deo metodološkog sklopa koji potiskuje kontekst u polje istraživanja i analitičke obrade arhivske gradje, izmičući medijacijom neposrednost doživljaja. U ovakvoj metodološkoj uslovljenosti, tematsko bavljenje istorijom Holokausta i Genocida kroz aktuelna stanja arhitektonskih i urbanih narativnih lokacija u posleratnoj, post-tranzicijskoj normalizaciji, zapravo dokumentuje proces konstantnog adaptiranja govora sećanja manjinskih zajednica žrtava, u pripremi za dalji opstanak, prihvatanjem projekcija dominantne većine.

 

1,2 Tragedija transporta Kladovo-Šabac, Ženi Lebl

 

Rad “Skupna borvišta“ je izložen u UK Parobrod Maja 2013, u okviru izložbenog programa “Dupleks” umetnika i kustosa Mihaela Milunovića.

 

Pet fotografija i pet tekstova štampanih na čeliku, negašeni kreč, kancelarijski sto JRB

 

www.nikolaradiclucati.com

 

 

 

  • Supervizuelna u studiju - ALEKSANDAR LAZAR

    Supervizuelna u studiju - ALEKSANDAR LAZAR

    Druga sezona serijala Supervizuelna u studiju nastavlja se sa epizodom u kojoj smo posetili životni i radni p...

  • Supervizuelna u studiju - AMANDA HELLSTEN

    Supervizuelna u studiju - AMANDA HELLSTEN

    Novu sezonu serijala Supervizuelna u studiju započinjemo epizodom u kojoj smo posetili atelje umetnice Amande...

  • The Arrangement(s) Marine Marković: beleške o (de)konstruisanju

    The Arrangement(s) Marine Marković: beleške o (de)konstruisanju

    The Arrangement(s), trenutno izložen u Salonu Muzeja grada Beograda u okviru 60. Oktobarskog salona, predstav...

  • Tkane skulpture Jagode Buić

    Tkane skulpture Jagode Buić

    Premda mi danas, zbog neslućena razvoja sredstava informiranja i prometa, živimo u tzv. međunarodnom svijet...

  • Poziv za kustosku poziciju Bijenala mladih 2025

    Poziv za kustosku poziciju Bijenala mladih 2025

    U nastavku teksta u celosti prenosimo poziv za kustosku poziciju Bijenala mladih za 2025. godinu:   ...

Share:
Supervizuelna komentari (0)
Facebook komentari ()

Click here to cancel reply.
Ostavite komentar

Boris Lukić / SLIKE

Boris Lukić / SLIKE

Serija slikarskih radova pod nazivom „SLIKE” je umetničko istraživanje savremenih vidova i poj...

diSTRUKTURA / Locus Suspectus

diSTRUKTURA / Locus Suspectus

Umetnička grupa diSTRUKTURA u svom radu razmatra proširene pojmove prirode danas, bilo da se radi ...

Nikola Radić Lucati

Nikola Radić Lucati

Post-diplomske studije umetnosti u Beogradu i Jerusalimu, predavao multimedijalnu umetnost na Akadem...

Sanja Ćopić / You're so pretty!

Sanja Ćopić / You're so pretty!

Performans, 2h15min             Pozivala sam posetioce da sed...

Zoran Erić / Nevidljivo nasilje

Zoran Erić / Nevidljivo nasilje

Projekat "Nevidljivo nasilje" je iniciran od strane troje kustosa (Blanca de la Torre, Seamus Kealy...

supervizuelna@gmail.com

ISSN 2334-8038_supervizuelna (online)

Supervizuelna je elektronski magazin za savremenu umetnost i vizuelnu kulturu.Supervizuelna beleži, prenosi i analizira aktuelne ideje, dešavanja i teme iz domena savremene vizuelne umetnosti bez geografskih određenja, nudeći prostor za postavljanje pitanja i iniciranje razgovora o umetnosti današnjice.

 

 

Baza Supervizuelne nalazi se u Beogradu.

 

 

Redakciju magazina Supervizuelna čine:

Ljubica Vujović i Maja Petrović.

 

Osnivački tim magazina Supervizuelna čine:

Ana Bogdanović, Žolt Kovač, Isidora M. Nikolić, Saša Tkačenko i Ivan Šuletić.